Go back

RITAM POSLA Boro Vujović - POSLOVNI FM poslovni podcasti

0m 0s

RITAM POSLA Boro Vujović - POSLOVNI FM poslovni podcasti

U emisiji "Ritam posla" raspravlja se o stanju nekretninskog tržišta u Hrvatskoj s naglaskom na novije zakonske promjene i njihov utjecaj. Novi zakon o gradnji donosi dobre ideje, ali ostaje pitanje provedbe, posebno oko etažiranja u turističkim zonama. Porez na nekretnine doveo je do diplomične legalizacije ugovora o najmu, ali nije značajno povećao ponudu stanova za dugoročni najam zbog niske stope. Tržište karakterizira neravnoteža između ponude i potražnje, s jakim interesom za obalu i Zagreb, ali sve većom atraktivnošću unutrašnjosti poput Gorskog kotara, Varaždinske županije i Osijeka, gdje niže cijene i bolja kvaliteta života privlače kupce. Strani kupci, posebno iz Slovenije, Njemačke i Austrije, ostaju ključni za obalna područja, uz novi interes iz Izraela. Državne poticajne mjere poput APN-a imale su mješovite učinke, a dugoročni razvoj ovisi o stvaranju radnih mjesta i infrastrukture. Turistička sezona i opći ekonomski sentiment i dalje su presudni za dinamiku tržišta, s ograničenim utjecajem kratkoročnih mjera na cijene.

Transcription

5184 Words, 29027 Characters

Croatian
Govornik 1 Ritam posla uređuje i vodi i lidija kiseljak samo na poslovnom EFI. Govornik 2 Dobar dan ovo je poslovnifm radio emisija ritam posla. Ja sam lidija kiseljak sa mnom u sudio je boro vujović, osnivač, vlasnik tvrtke opereta nekretnine. Dobar dan vam želim. Ne trebamo možda najavljivati previše teme. Naravno da su uvijek one neizbježne stanje, nekretninsko stanje u cijeloj Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu i na obali. Ono što je najzanimljivije, ali mi ćemo je ovo, kao što sam i vama najavila krenu. S ovim novim zakonima koji su od ove godine zakon o gradnji, ne ćemo se osvrnuti na ono što je bilo politički i je li je to pogodovanje stranim kupcima ili je to ipak s druge strane, bolje da se smanji devastacija. Dakle, samo što se tiče nekretninskog tržišta i građevinske dozvole i brže izgleda da je će biti uređenije, ali evo, ima li tu ikakvog utjecaja na tržište nekretnina? Govornik 3 Dobro je. Ima nečega što je tek doneseno. Ono što bih rekao, ideje su dobre. Pitanje je kako će to biti u realizaciji IU samoj provedbi. Najveći najveći tu problem je bio oko us. 2 etažiranja u tim turističkim zonama, ali činjenica je da su ti hotelska. Pričamo o hotelima da su tu povrati relativno mali i spori i zbog toga investitori u stvari rade dio dio techn apartmana za prodaju kojim onda vrate svoju investiciju ili djelomično. I onda je taj hotel nešto što je održivo tako da oko toga je bilo stvari najviše prijepora. Ne znam, pitanje je sad što je što je naša strategija, želimo li bi ostvarite strane investicije, želimo li mi imati? Ozbiljna rizorta i hotelske komplekse ili ne želimo? Jel mi ono što pokazuje povijest da nismo baš previše atraktivni i da nemamo pretjerani broj stranih investicija, pogotovo ne u tom hotelskom sektoru. Govornik 2 Lani smo imali porez na nekretnine isto što će biti kako će biti 1 od ciljeva je bilo da se smanji broj praznih stanova i ali kakva je situacija? Govornik 3 Je vrlo zanimljivu stvar i sl. Od 600,000 brojila za struju koji se ne vrte li to stvarno 600,000 uveden je porez na stambene nekretnine. Ali ja bih rekao i ono što iskustvo govori. Ljudi koji dosad nisu htjeli iznajmljivati nekretnine neće ih iznajmljivati i dalje zato što je uveden porez. Jel taj porez je i dalje minimalan i kad gledate neki broj 8 eura po kvadratu na 100 kvadrata je 800 eura godišnje koji ima stan od 100 kvadrata da mu stoji prazan 800 eura će lako jednostavno preživjeti i iz razgovora s nekima dobio sam potvrdu toga kad bi taj porez. Na mjesečnom nivou toliki e to bi onda bilo nešto što ne znači da ja to zagovaram. Dapače ja to ne zagovaram, ali kad pričam o nekoj motivaciji ljudima da iznajme možda ono što smo mi vidjeli u 1 trenutku, desetak posto nam se povećala ponuda stanova ili kuća za najam. Ono što je realno posljedica poreza, legalizacija ugovora jer su mnogi iznajmljivali bez prijavljenog ugovora da ne bi platili 10 posto poreza. Sad im se možda više isplati platiti tih 10 posto poreza nego plaćati porez na nekretnine, tako da mislim da je došlo do legalizacije, ali da se nije zbog toga drastično povećao fond stanova za dugoročni najam. Govornik 2 Dobro za enu stavimo i ovaj komplet zakona i porez na nekretnine prema vašem mišljenju ima li još nešto i šta bi trebalo? Možda da se malo ta situacija na tržištu? Govornik 3 I se i promijenilo se i promijenilo. Zašto se tiče poreza na dohodak? Znači od iznajmljivanja u tako isto tako i zemlje te dugoročno nemate. Ako iznajmljujete kratkoročno imate, pa je tu i nešto veći iznos tog poreza. Pa s druge strane se promijenila zakonska regulativa vezana uz ne iznajmljivanje stanova za kratkoročni najam za trebate dobiti suglasnost 66 posto suvlasnika plus direktni su vlasnici, tako da je to tako da će to na duge staze sigurno imati utjecaja da se ne povećava broj novih jedinica za kratkoročni najam, što onda ima utjecaja na neki način i na tržište ili imamo manje kupaca sad? Baš sam maloprije ovaj imao razgovor sa sa izraelom. Izraelski kupci su zainteresirani ali ih interesira investicijske savi. Ako ne možete kupiti stan koji bio koji bi iznajmljivali kratkoročno pitanje, hoćete li ga onda kupiti? Tako da mi na taj način kad pričamo o nekom potencijalu našim tržišta, odnosno atraktivnosti nemam. Mi smo konkurentni kad pričamo o povratu na uloženo, nismo konkurentni u odnosu na španjolsku grčku, cipar, tursku u baji. Neke slične destinacije, ali dobro sad, pitanje je želimo li biti i kakva je naša dugoročna politika i strategija? Govornik 2 Spomenuli ste izrael evo još satova i kroz par dana će izaći podaci porezne uprave oko kupoprodaje za cijelu prošlu godinu za 9 mjeseci je malo usporeno u odnosu na godinu prije. Odgovorili ste u nekoliko navrata da je razlog tome. Plaćali su se strani kupci, dakle kriza koji je na zapadnom tržištu sa spominjite izrael, je li ovaj sve okrenulo malo tržište nagradu. Govornik 3 Brod je i izraelci su u ovom trenutku zainteresirani za kupnju nekretnina. Ovaj izvan izraela ljudi jer su im tamo visoke cijene i žele na neki način možda i disperzirati rizik, a investirati u neke druge dijelove. Europa im je zanimljiva, hrvatska je zanimljiva u kontekstu sigurnosti ili možda u nekim drugim europskim državama u ovom trenutku? Nisu baš pretjerano zbog geopolitičke situacije, skloniji izraelu. Znamo da neke države su priznale palestinu i ne osjećaju se tamo baš dobro dužnima što za Hrvatsku ne možemo reći ovdje ovdje su dobrodošli tako da a kad pričamo o drugim stranim kupcima, najveći kupci u Hrvatskoj su slovenci, nijemci, austrijanci. Jasno je da njemačka i austrija su u recesiji, u njemačkoj je ozbiljna kriza i to se onda u svakom slučaju osjeti i na. Broj kupoprodaja ovdje nije drastično, ali je manji broj kupaca nego što je bio nego što je bio prethodnih godina. Imali smo vrh koja je bila 20. Četvrtak 23 otprilike 37 posto kupoprodaja su činili stranci i 20 i druga je bila tu negdje na, a nakon nakon covid a je porasla atraktivnost. Bili smo uvijek atraktivni, ali svijetu porastao aktivno zato što smo autodestinacija. Blizu smo i kovid je pokazao. Što znači za sve njih imati nekretninu u Hrvatskoj koja je to u stvari blago da spasi tako da smo mi florida Europe ovaj tona mi koliko sam shvatio naše političare unazad ne znam tridesetak godina bila neka strategija, pa valjda smo dosad i ii čini mi se. Govornik 2 Poslali a od. Govornik 1 Slušate ritam posla na poslovnom m. Vi slušate ritam posla na poslovnom m. Govornik 2 Ovo je poslovnifm emisija ritam posla. Nastavljamo razgovor sa osnivačem i vlasnikom opereta nekretnina bonom vujovićem. Nu no atraktivno je uvijek uz obalu, međutim, i to se mijenja nekako. Eto, gledamo ličko senjsku županiju, primjerice, i unutrašnjost je postala zanimljiva. Govornik 3 Prije svega bih rekao da primorsko goranska, odnosno da je gorski kotar u zadnje vrijeme doživio najveću ekspanziju i. Će se ne samo kuće za odmor, nego čak i stanovi je jako dobro jeo delnice u ovom trenutku ima novi projekt gdje se zbio je veliki interes ili jednostavno ima dobru poziciju, prometnu. Vi ste, ako pričamo u ljetnoj sezoni, vi ste odmora četrdesetak minuta spavate na ugodnom i hladnom ili tarko. Ako se hoćete okupa, zaletite se do mora, a imate prirodu ne znam kupu i jezera sve sadržaje koji vam trebaju, pogotovo isto sad u zimskoj sezoni. Kada je prekrasno je sve bijelo i sve ono što pruža zima, tako da je primorsko goranska, ustvari i najatraktivnija, ali ne pričam o onom obalnom dijelu nego u unutrašnjosti, a krenula je i ličko senjska misi. Kad gledate plitice su stvari i ja bih rekao, što se tiče našeg turizma, najpotentnije područje tamo su hoteli. Možda im Dubrovnik može parirati, ali i sve drugo jako teško, tako da mu netko. Ako se želi baviti turizmom, možda su plitvice najbolje najbolja destinacija za to, a sigurno ćemo u budućnosti imati određene određene trendove gdje će rasti broj transakcija na tom području, ali to je još uvijek zanemarivo u odnosu na Zagreb i obala. Govornik 2 A što se tiče cijena, pretpostavljam da je veća potražnja, recimo u gorskom kotaru da je tu i. Govornik 3 Ja nu značajnije su cijene nego ako pričamo o lici kao takvo i gorski kotar je atraktivna. Govornik 2 Recimo prilici. Govornik 3 Sada je dirati, ali rekao bih sigurno 50 posto su više cijene ako pričamo generalno gorski kotar nego što je lika a kaže, to je ovako moguće da je više. Govornik 2 Imali smo i državu sa nizom mjera. U stvari država i kreće sa tim demografskim mjerama n daje razne poticaje. Koliko to onda utječe na 1 stvar jean već imamo odavno i znalo se da katja 5 pa tu onda se malo regulira tržište opet cijene na više koliko sve to može. Pomoći koliko odmoći. Govornik 3 Pa dobro APN je prošla na sreću svršeno vrijeme i imao je svoje ovaj učinke takvih kakvi su bili IU konačnici sredi ministar potvrdio da ti učinci nisu bili pozitivni na tržište. Odlično, odlični su bili za one koji su iskoristili ih za mislite ko je pametan kupio stan 2:17 e pa mu još država financirala 30 posto rata kredita. Taj pobijedio je ono stvarno jako dobro prošao AI sad oni koji su ga iskoristili za njih je to najbolja mjera koja postoji. A za ostatak tržišta baš i nije zato što je bio 1 od uzroka rasta cijena, ne jedini ali 1 od uzroka. Konačno je taj apel završio. Sad je donesena strategija koja ide u dobrom smjeru i sve te mjere koje se su. Ako bih sada primjenjuju će na duže staze imati efekta, a kratkoročno, možda samo nekog psihološkog, ali ne mogu jednostavno u kratko vrijeme promijeniti odnos ponude i potražnje i djelovati na tržište onako kako bi možda ljudi koji trebaju riješiti stambeno pitanje očekivali. Govornik 2 Osim države, dakle, imamo i županije i gradovi koji isto imaju neke svoje mjere. U stvari je njima cilj da se privuče stanovništvo u ruralne krajeve. Ne znam sad koliko vi to promatrate, koliko ovaj ste upućeni u to, ali mislite li je voda vam može nekako Hrvatskoj po tom pitanju da se razvije ovaj? Govornik 3 Dobro je. I to je ono što smo pričali kad je bio apijan. Ako vi negdje otvoriti radna mjesta, automatski ćete privući ljude. Teško će netko živjeti na području gdje nema što raditi, gdje nema od čega živjeti, gdje nemamo infrastrukturu. Ako pričamo o obiteljima, vrtića, škole, doma zdravlja, bolnice i nekih stvari koje su vam potrebne za život, ukoliko se otvore radna mjesta iii kreira li 1 područje ugodno za život? Siguran sam da će da će dio ljudi do jednostavno prepoznati i odlučiti se na život u takvoj sredini. Mislim, u konačnici kad vidimo, mi smo imali veliku popularnost centra Zagreba, dogodio se potres mnogi. Su poslije potresa nisu mogli kupiti stan u nekom dijelu u užem centru ili širem, pa su kupili u velikoj gorici i zagrebačkom prstenu i na kraju shvatili da je kvalitetniji život tamo nego u Zagrebu. Zato što je sve brže, bliže i jednostavnije. A kad gledate prometnu povezanost, možda iz velike gorice brže dođete na istok ili na zapad nego sa zapada na istok ili obrnuto, tako da se u svakom slučaju. Do sada se pokazuje isa e ne znam atraktivnošću i nisu to mali dapače varaždin, Osijek, gradovi ali koji možda do prije par godina nisu bili toliko atraktivni. Sad su jako zanimljivi i tko god ima neku rekao bih obiteljsku obiteljske korijene na neki način se vraća II počinje tamo funkcionirati umjesto u Zagrebu imamo primjera ovaj takvih i kupaca, tako da siguran sam da ako to bude kvalitetno provedeno će imati svoga efekta. Govornik 2 Znanost je važna jer sat zone će se čak i zakonima, možda i više. Otvarati će biti zanimljivije za radna mjesta. Da, upravo je i statistika ili tako pokazala da su sve atraktivnije i puno tiho prodajnih ugovor prodaje bilo na sjeveru. Varaždinska županija, krapinsko zagorska. Govornik 3 L da. Su tu smo imali nešto ličko senjsku, ali to nije tako velik broj, ali u varaždinskoj je imamo tamo i značajan broj novih nekretnina i kupce koji kupuju što domaćih što ljudi iz Zagreba što i dijaspore koji jednostavno ljudi koji žive UI rade u Austriji ali su istog područja kupuju nekretnina na tom području. Govornik 2 Što se tiče obala je trenutačno naj trenutačno nego lani. Dakle, rekli smo da je malo bilo te stagnacije. Govornik 3 Je i. Se na neki način je malo, nije nije. Jednaka situacija svugdje, a recimo kod pričamo u Istri ima interesa. I dalje je najveći broj kupoprodaja u Istri. Ali ono što je činjenica da je je najveći broj kupaca za nekretnine do pola milijuna eura preko toga ih je. Nema ih jako puno, a ono što je što je situacija da nema puno toga u ponudi do pola milijuna eura i to nam je razlog zašto imamo manji broj transakcija. Prodavatelji imaju svoja očekivanja, kupci imaju neke svoje mogućnosti, a ovaj kad pričamo ne u recimo gdje vidimo na području šibensko kninske broj transakcija dosta pao i nije jednostavno prodati i preko bilo kakvu nekretninu s obzirom na to kakve su cijene i kakva je potražnja. Split je i dalje jako, ovaj je živ i zanimljiv, nema dovoljno nekretnina. Dubrovnik je uvijek sam po sebi takav kakav je. U Zadru se vidi određeno usporavanje, ali nije značajan broj napada transakcija, tako da kažem kako gdje, ali u svakom slučaju to što pada broj stranih kupaca oni su najveći na području, naravno jadranske i onda osjeti. Govornik 2 Neki razlog zašto je. Govornik 3 Ovaj jednostavno. Jednostavno tako nije ni. Ne znam šibensko kninska možda nikad nije bila u fokusu kao što je recimo Šibenik nikad nije došao na nivo Zadra. Što se tiče i broja nekretnina i možda neke atraktivnosti nezasluženo. Ja bih rekao AI nema jednostavno možda ni tako puno masu stvari nema jako malo novih nekretnina, za razliku od Zadra IU šibensko kninskoj se više gradi oko primošten vodice rogoznica taj potez ali je u ovom trenutku je usporena prodaja na tom području. Govornik 2 Zagreba smo spomenuli. Govornik 3 I moram svaki ja to kaže svaki Hrvat koji drži do sebe ima stan u Zagrebu ako da ovaj tako da je Zagreb zanimljivi kad gledamo imamo i ovdje pad ali i dalje taj broj transakcija dobar u odnosu na ostatak na ostatak države. Interes postoji i manji m sad imamo izmjenu GUP a je u takvom koji je smanjio izgradivosti i iskoristivosti parcela. To će na duge staze imati utjecaja na tržište s obzirom na manji broj. U konačnici kvadrat, a koji će 1 parcela može i stanova koji će nakon parcela moći isporučiti nemamo dovoljno dovoljan broj novih nekretnina na sad je podneseno dosta zahtjeva po starom GUP u, ali s obzirom na sporost administracije dugo će trebati da se te dozvole dobiju i da se krene graditi tako da nije situacija baš bajna i onda gledamo ponudu i potražnju. Jednostavno, potražnja je veća od ponude. Govornik 2 I sl. Govornik 3 I jednostavno. Tržište nekretnina je kompleksno, kod nas uvijek ima i veze sa ekonomskom situacijom i sentimentom. Kod nas još uvijek ekonomska situacija dobra. Sentiment je dobar. Ne osjeća se neka kriza kao što je u njemačkoj. Ne znam, imaju zastoji, reći ću proizvodnji automobila ili što god mi ništa ne proizvodimo u konačnici pa nemamo ne možemo nas, može nas može pogoditi i to je ono što smo vidjeli malo prošle godine loša turistička sezona ako nam turistička sezona podbaci. Onda to ima efekte i na tržište nekretnina i to smo vidjeli u jesen prošle godine. Nije bilo tako puno kolokvija moć dalmatinaca koji su zaradili u sezoni po došli kupiti stan u Zagrebu. To je prošle godine bilo najmanje, možda nego ikad i nama tržište nekretnina ovisi o uspješnoj turističkoj sezoni. Mi ne ovisimo o nekoj industriji, nažalost ili nasreću, ovaj s druge strane, obnova još uvijek traje građevinska industrija radi, a. Pustio tu se generira određeni prihod, tako da za sad sve funkcionira i kao ja te da inflacija i dalje prisutna dogodi inflacija prisutna. Nije realno očekivati bilo kakvu korekciju cijena s druge strane, kamatne stope su stabilne, relativno niske. Ne znam, to je neka prosječna kamatna stopa 3.4 što je u granicama normala i. I to sve jednostavno ima svoj svojoj utjecaj na tržište i zvijer. Govornik 2 Uspoređujući sa možda nekim prethodnim godinama, recimo prije potresa šta kupci traže koje dijelove? Ako smo recimo kod Zagreba, rekli ste već da, dakle, sada se lakše odluče živjeti u gorici u samoboru, pa čak i do zaboka jel itko. Govornik 3 Do zabok jako zanimljiv. Govornik 2 Je grad i. Govornik 3 Da je jako zanimljiv II ii. Japanske toplice i tuheljske toplice i zabok zaprešić da ne pričam o tome. Cijeli taj prsten je jako ustvari zanimljivi ljudi II samobor, naravno i gorica i dugo selo. Sve je to jako zanimljivo i kad gledate koliko su cijene novogradnje u Zagrebu, a sunara cijene novogradnje, ovaj iran u tim gradovima jednostavnom. Govornik 2 Od prosjeka sl. Govornik 3 Jebali ali reći ću da je to možda ne znam 50 posto je. No razlika cijene za pitanje gledamo 50 posto od neke cijene koja je u Zagrebu. Ne znam sad s. S 4000 rijeka procesa novogradnja sad dobro nije 50 posto baš no 1:02 1000 eura, ali 3000. Govornik 2 I sl. Je u zabok. Govornik 3 Za ovu zabavu tako je. Vlak je tu. Prometna povezanost je dobra. Zašto najam? Bolje doći i za boga najgore nego možda iz dubrave, a onda. Govornik 2 Spomenuli ste i Osijek, dakle taj dio evo nekako je drago čuti da se i slavonija malo budi. Govornik 3 Osijek je Osijek je u stvari, a postao jako atraktivan, jako zanimljiv tržište nekretnina je ovaj u usponu gradi se, prodaje se, ali opet to je generirano i tom nekom gospodarskom aktivnošću, firmama koji su sad rekao bih prije svega i za it i sektora, ali i nekim drugim investicijama, tako da jednostavno mladi ljudi tu vide perspektivu vide u budućnosti, onda hoće kupiti stan i to je. I to je činjenica. Govornik 2 Još puno boljim cijenama nego što. Govornik 3 Su ovdje, a opet se vraćam na ono kvaliteta života u malom gradu, a gdje imate sve bolja, možda nego u Zagrebu. Govornik 2 Se europska sredstva i vrtići se grade tako reći gotovo svaka općina sad ima, pa je nekako lakše i osim zapadnih zemalja koji ste rekli tih stranci koje još negdje ste bili spomenuli da sada i istočna Europa je. Govornik 3 Mi smo zanimljivi ovo češka, slovačka, poljska, mađarska i naravno Srbija i bosna, ovaj i hercegovina, a to su to su nama. Najvažnija tržišta su naši kupci, ovaj južna, poljska i naravno je isto kao ovaj i auto destinacija. Mi smo, mi smo svima njima najbliži izlazu stvari na južnom moraju smo mi. Ako pričamo o autima se kao avio destinacija tu istu zaostat zaostajemo zato što nemamo ni tako česte aviolinije, pogotovo sa 2 sezone i to je ono što na neki način koči. Možda IU tome sam baš pričao s hotelskim radnicima i Splita. Problem je što IU Splitu i sad nemate direktne linije u ovom ovo. U ovom dijelu godine sa mnogim destinacijama gdje imate tijekom sezone, onda mi je teško i sad puniti hotele. One mogu ljudi doći i to je ono što je 1 od. Problema kad je bila i aviolinije, onda bi možda imali veći broj gostiju i atraktivnost, ali destinacija kao takvih. Govornik 2 Koji kupuju to je sigurno isključivo za sebe. Mnogi iznajmljuju jel'tako? Govornik 3 Prije svega su to kad pričamo o ovim kupcima našim. To su prije svega kupci koji kupuju sebi svrhom, pa onda uz put to iznajme pa nešto zarade, ali nije ni sud i baš se od. Kupili kako bi zanimljiv ali je vratit ću se ono što sam rekao onda im je bolje kupiti u Španjolskoj ili na cipru su IU grčkoj, jel tamo je imaju već i povrati, ali jednostavno sezona traje. Dušo, šta je naš problem što je sezona kratko traje 3 mjeseca i sl. Tamo sezona traje 6 mjeseci i onda mi je automatski druga priča. Govornik 2 Kao zaključak, drago nam je da je postala atraktivno i primjerice, gorski kotar koji je bio zanemaren super da, a predivan je onaj predivni dio ovaj. Govornik 3 UA ono što jako puno kupaca i sl. Ono što prije nije bio orsan su ljudi zainteresirani. Govornik 2 Obaveznog jelovnika za mećava da. Govornik 3 Je ovaj tamo i osobno, tamo je grafijske topice možete iznajmiti o tako nekome tko je tamo. Ne znam suport nekome iz bolnice ili jednostavno da budu tamo i ljudi žive. Nije daleko od Zagreba. AU prirodi ste imate neke sadržaje koje vam trebaju? Oni biti u krapinskim toplicama je u Zadru. Govornik 2 Su. Osim toga, tamo su bolnice dati sve, ima ovaj blizu da što se tiče cijene, rekla sam dakle to i to one možemo očekivati neki ovaj drastičan pad mogu samo cijene nekretnina ići gore ono. Govornik 3 Što bih? Ono što bih pohvalio ovaj vlade i ministra da su da su promijenili, odnosno ponovno oživjeli legalizaciju zato što je to bilo jako, jako važno i. Radili su ono što je bilo, stvari logično, nisu ništa dirali u zakonu, nego su samo ukinuli rok za predaju zahtjeva i na taj način omogućili svima koji su u stvari imali nekretninu u lipnju, 2:11 sa nekim preinakama da ili bez dozvole da je legaliziraju. Ovo je to je dobro zato što neki način su omogućili ravnopravnost svima i onima koji nisu bili informirani ili nisu znali. Ovaj nekretnina nije legalna ili su jednostavno bili žrtve investitora. Omogućili su im da legaliziraju svoju nekretninu ovaj i da je stave u konačnici na tržište, tako da će i to imati određenog udjela je lakovi sagledali zira te nekoliko 1000 nekretnina koje dosad nisu bile i stavite na tržište što dosad niste mogli biste mogli po nekim jako niskim cijenama. To će isto imati svoj utjecaj na na ponudu, a onda IU konačnici na ali ja se je vraćam na ono da smo mi poslije bugarske i rumunjske. U postotku najveći vlasnici nekretnina i tako 90 posto što je posljedica. Otkupa stanarskih prava i tradicije ulaganja u nekretnine i ja mislim da mi generalno ne bi trebalo izazivati pad cijena nekretnina zato što nam je najveća imovina u nekretninama. Iako cijene planu evo stranaca koji nas onda lako kupuju i povezan vidimo šta se događa. Ja mislim da je cilj da se omogući ljudima koji trebaju riješiti svoje pit stambeno pitanje da to naprave po nekim prihvatljivim uvjetima gdje tu mogu grad gradovi, odnosno lokalna uprava i dati svoj doprinos. I na taj način omogućiti mladim ljudima, pogotovo obrazovne i ljudima da se napravi ono što što mene srce boli. Kad vidite vi plaćate nekome sr fakultet daleko i onda vam taj kvalitetan čovjek ode u neku svijet. To je stvarno tragedija i po meni tu treba napraviti maksimalan napor da se riješi i samo pitanje takvim ljudima na ovaj ili na onaj način. I sad imamo taj najam što država daje, vidjet ćemo koliki će biti re koliki će biti u konačnici efekt od toga. Interesa ima vlada kaže da ima puno interesa odlično, posebno iz dijaspore. Super ako se na taj način otvorio ovaj određena količina stambenih nekretnina odlično, ali isto tako da se mogu se izgraditi stanovi i dati ljudima u najam ili pod nekim uvjetima mogućnost otkupa, tako da na taj način bi po meni trebalo intervenirati u pravu tržište, a me zazivati bart cijena generalnoj govoriti da su cijene previsoke cijene jesu visoke nekih nekretnina. Nezasluženo iz razloga što smo rekli, nema ponude i onda je potražnja takva i kad nemate novi stan hoćete kupi stan. Imate onda taj stari stan koji morate ga platiti, ali nemate drugog izbora jel tako? Tako da nezasluženo su visoke cijene tih polovnih stanova i pričamo o tome hoće li cijene padati. Pomeri se, može dogoditi da se iz korigiraju tražene cijene stanova koji u ovom trenutku imaju nerealno visoko postavljene ciljeve. Ne mislim da može doći do neke značajnije i koriste. Korekcije realiziranih cijena, ali tražim ih ima zato što sad kad pogleda otvorite njuškalo imati svega i svačega. Govornik 1 Slušate ritam posla na poslovnom m. Vi slušate ritam posla na poslovnom m. Govornik 2 Ovo je poslovnifm emisija ritam posla. Nastavljamo razgovor s osnivačem i vlasnikom opereta nekretnine borom vujovićem. Evo za kraj i običaje nam je u svakoj misi razgovarati o vama kao poduzetnikom. Dugo godina stavi na tržištu nekretnina. Odakle ta ljubav baš za nekretninama, kako je krenulo da i naravno uvijek spomenemo i tih nekih padova koje mora imati svako ko je ovaj da bude bolje. Govornik 3 I. Govornik 2 Rad i razvoj. Govornik 3 Nužne su je ona priča ovaj ra koju sam već dosta puta ispričao stvari. Ja sam završio biologiju na pmf UI. I naravno da se krenu baviti nekretninama ili tako da je logično, ali ovaj to je jer dotad katkad je tad akademije kupa u danu trebali su antropološki institut je trebao neki prostor i on nazove mene da im nešto pokažem, kaže kolega. Vidim da ste u struci, ja kažem pa kako profesor kaže kako nisi nalaziš staništa ljudima LA ja sam vršio ekologiju, ovaj NN je kao stanište zajedno i sl. Govornik 2 Nung. Govornik 3 Ustvari štimac dobio je to ovaj splet okolnosti ovaj gdje sam ustvari i možda i slučajno shvatio da imam da imam talenta ovaj za za nekretnine prije toga sam cijelo vrijeme pa još iz srednje škole, a kasnije i fakulteta se bavio različitim tipovima prodaja i kroz to se je educirao i učio i čitao i pohađao određene seminare. Jednostavno se na neki način ovaj. To tako dogodilo da sam da sam da sam krenuo u smjeru nekretnina, iako sam imao puno različitih pokušaja sa svačim nečim koji su neslavno propali ili slavno, ali to je ono što te ne ubije. To te ojača i jednostavno, ovaj to je. To je poanta poduzetnika, jel tako? Da da padaš i ustaješ dok 1 stvarno nisi ustao i vidio da je to pravi put i imali smo prije desetak godina crta bila i na tržištu nekretnina problema. Ja sad razmišljam, trebalo bi disperzirati. I ovaj malo rizik iii onda smo uložili uzgoj božićnih drvaca ili nije li logično dobro uzgajamo real ova i. I sad što si pokazao najgore. Meni je to bila super. Ajde nešto proizvodimo jelovu je samo sa prodajom. Usluga ništa ovaj proizvod ćemo božićna drvca. Ne znam ni zapošljavamo neke ljude, nešto radimo i sad kad pogledate 10 godina kasnije puno pametnije je bilo da smo kuda sam kupio s dan. Iznajmio znači samo na tome koliko je cijena narasla do danas. To je bilo 100 posto više, plus još koliko bi bio iznajmljen ovih 10 godina. To je još nekih 50 posto načina uloženih. Rekao bih 100,000 bi danas to bilo. Ssd je LA om ako još nije ni vraćeno tih 100 što je uloženo ali božemoj jel tako? Tako da ovaj to su to su jednostavnom neke stvari koje ne možete ide sve dobro sve u planu izgleda dobro, ali 1 je plana. Se to uvijek je to ono što se meni pokazalo da su nekretnine ovaj kod nas uvijek zanimljivo. Ne ovisite baš OO. Vrijeme mi o tome hoće li padati s ove tuča ili nešto slično, jel tako? Kao što ste u poljoprivredi II sco dobro procijenite situaciju. Ako se držite one 3 najvažnije stvari kada su nekretnine u pitanju to su lokacija, lokacija i lokacija. Teško možete ovaj izgubiti, možete samo ne zaraditi toliko koliko ste ovaj planirali, tako da 1 izlet u dionice ht a. U onom periodu te bio dovoljno dio sma i to je neslavno završilo na da prije kraha ovo je 1. Vrijeme je to letilo i onda ovaj onda je završilo kako je završilo i da sam ustvari shvatio da neću da neću se baviti, odnosno neću investirati u ono što ne poznajem, ništa ne mogu na neki način kontrolirati, a ovaj to su bile, ali sve to se nije pokazalo kao dobro kad je u pitanju on je kupio bi tko je najbolje prošao tako još kad je bio ne znam. Jesu li ići 1 $ al kad je bio 1000 ili 5 ili 20,000 koje je kupio taj je dobro napravio ali dobro treba biti dovoljno brzi diversifikaciju napraviti kao što kažu jel tako i zlato je zlato. AIU ovom trenutku u glavni hit što ima smisla u stvari. Govornik 2 U. Govornik 3 Autu. On ti je downov je ustvari stvarna vrijednost. Govornik 2 Pitala što bi preporučili ljudima upravo ta diversifikacija li možda nekretnine hr? Govornik 3 HNK je najbolje vrijeme zasaditi stablo prije 20 godina koju drugo najbolje vrijeme danas stoje se nekretnina kad je bio najbolji klub u prije 20 godina. Koja je drugo najbolje vrijeme da nas zašto? Zato što i David uzmete u obzir krizu koja se god dogodilo. 2 osme devete. Ko je kupio stan 2 deve taje ako gledate perspektivu 2 šesnaeste bio u velikom problemu jer svi u mojoj siamo a da je morao prodati i tako al ko nije morao prodati cijeli su se vratile i danas u su više nego što su bile 2 i devete znači ona i na piku a nije bio primoran prodati nije izgubio i to je sa nekretninama je mogao bolje proći da je kupio bit koji nije ajde sad imaju tvrd charl upoznajte što će se u budućnosti događati ako uvijek. I ono što kažu židovi ne drže se sva jaja u istoj košari AI određeni dio određeni dio portfelja. U svakom slučaju, dobro je imati IU zlatu dio u nekretninama dio možda u nekim dionicama, fondovima, jer kad gledate, uvijek će nešto odraditi dobro, nešto malo manje, ali i imate određenu sigurnost. Govornik 2 Ja se zahvaljujem na razgovoru. Jedino ako smo nešto zaboravili, ali mislim da. Govornik 3 Zbog žrtve i sl. Govornik 2 Ima možda nešto zanimljivo na tržištu, a da ja ne znam ili da ne znaju slušatelji. Govornik 3 I ji i to je to. Banke su i dalje ovaj banke i dalje. To je što je najvažnije, banke i dalje financiraju iako se malo to zaoštrilo u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje su tu tako da dogodi ima banaka i kredita. Do tad će i tržište. Govornik 2 Zahvaljujem se na razgovor o ovoj poslovnifm emisija ritam posla samo su dio, bio je boro vujović, osnivač vlasnika opereta nekretnine. Govornik 1 Ritam posla uređuje i vodi ih lidija kiseljak samo na poslovnome fei.

Podcast Summary

Key Points:

  1. Novi zakoni o gradnji i porez na nekretnine imaju ograničen utjecaj na tržište, s naglaskom na probleme u provedbi i minimalne efekte na povećanje ponude stanova za dugoročni najam.
  2. Tržište nekretnina u Hrvatskoj karakterizira veća potražnja od ponude, s regionalnim varijacijama: obala i Zagreb ostaju atraktivni, ali raste interes za unutrašnjost (npr. Gorski kotar, Varaždinska županija, Osijek).
  3. Strani kupci (posebno Slovenci, Nijemci, Austrijanci, te noviji interes Izraelaca) ključni su za obalna područja, dok domaći kupci čine osnovu tržišta, s porastom atraktivnosti manjih gradova zbog kvalitete života i nižih cijena.
  4. Državne mjere (poput APN-a) imale su mješovite učinke, a dugoročni razvoj ovisi o stvaranju radnih mjesta i infrastrukture, dok turistička sezona i ekonomski sentiment značajno utječu na dinamiku tržišta.

Summary:

U emisiji "Ritam posla" raspravlja se o stanju nekretninskog tržišta u Hrvatskoj s naglaskom na novije zakonske promjene i njihov utjecaj. Novi zakon o gradnji donosi dobre ideje, ali ostaje pitanje provedbe, posebno oko etažiranja u turističkim zonama. Porez na nekretnine doveo je do diplomične legalizacije ugovora o najmu, ali nije značajno povećao ponudu stanova za dugoročni najam zbog niske stope.

Tržište karakterizira neravnoteža između ponude i potražnje, s jakim interesom za obalu i Zagreb, ali sve većom atraktivnošću unutrašnjosti poput Gorskog kotara, Varaždinske županije i Osijeka, gdje niže cijene i bolja kvaliteta života privlače kupce. Strani kupci, posebno iz Slovenije, Njemačke i Austrije, ostaju ključni za obalna područja, uz novi interes iz Izraela. Državne poticajne mjere poput APN-a imale su mješovite učinke, a dugoročni razvoj ovisi o stvaranju radnih mjesta i infrastrukture.

Turistička sezona i opći ekonomski sentiment i dalje su presudni za dinamiku tržišta, s ograničenim utjecajem kratkoročnih mjera na cijene.

FAQs

Novi zakoni imaju dobre ideje, ali njihova provedba je ključna. Očekuje se uređenije tržište i brže građevinske dozvole, ali utjecaj na cijene i ponudu tek treba vidjeti.

Porez je doveo do legalizacije ugovora o najmu, ali nije drastično povećao broj stanova za dugoročni najam. Mnogi vlasnici i dalje lakše podnose mali godišnji iznos poreza nego iznajmljivanje.

Osim Zagreba i obale, sve su atraktivniji Gorski kotar, Ličko-senjska županija te gradovi poput Varaždina i Osijeka. Ovi prostori nude bolji omjer cijene i kvalitete života.

APN je pomogao pojedinim kupcima, ali je također pridonio rastu cijena. Dugoročne strategije mogu imati pozitivan učinak, ali kratkoročno ne mijenjaju značajno odnos ponude i potražnje.

Smanjenje je dijelom zbog ekonomske krize u Njemačkoj i Austriji, ali i zbog manje ponude nekretnina u određenim cjenovnim rangovima. Izraelci su sada značajniji, tražeći sigurnost i investicijske prilike.

Gorski kotar nudi blizinu prirode, dobru prometnu povezanost i atraktivne cijene u odnosu na obalu. Razvijeni turistički sadržaji i kvalitetan život privlače sve više kupaca.

Chat with AI

Loading...

Pro features

Go deeper with this episode

Unlock creator-grade tools that turn any transcript into show notes and subtitle files.