Marjan Zitnik

Govornik 1 Casa podkast grada Dubrovnika. Govornik 2 Dobar dan svima dobro došli u još 1 epizodu du ka sta naime Dubrovnik je za 2020 6 godinu proglašen griner of smart turizam, čime europska komisija prepoznala dugogodišnje napore grada u području održivosti i pristupačnosti digitalne inovacije i očuvanja kulturne baštine. Ovo priznanje potvrda je strateškog opredjeljenja Dubrovnika prema odgovornom razvoju i ravnoteži između života građana, zaštite okoliša i turizma. Upravo u tom kontekstu posebno mjesto zauzimaju zanimljive lokalne inicijative koje te vrijednosti pretvaraju u konkretna djela. 1 od njih svakako je maritimo ris AI kling na čijem čelu je gospodin marjan žitnik. Dobar vam dan i dobrodošli. Evo gospodine marjan, recite nam kako je zapravo krenula vaša priča. Govornik 1 Oh pa je ovo, priča je počela još 2:15 e to sam već ispričao milijun puta na vjerojatno dosta ljudi znali o kroz te neke ribolovne izlete, a samo na strastveni ribolovac. Radili smo dosta akcija čišćenja pošto imam neki obnoviti be grand imao sam 3 d printer. Zanimalo me mogu li tu plastiku iskoristiti za za napraviti nešto smisleno i tako je to sve krenulo. Taj ta ideja s 3 d printerom baš nije upalila. Shvatio sam da trebaju nekakvi drugačiji strojevi da bi se ta plastika reciklirala i onda sam počeo otkrivati brizgalicu plastike. Šreder drobilicu. Je li slično i par godina mi je trebalo da napravim te strojeve ova jer nisam onih prethodnog iskustva UU ne znam mehanici i elektronici to čak ni na medarevu završi 2 puta udarila struja i ne znati strojevi, stvarno se lomili. To je bio projekt koji i nije i baš neke perspektive, a najavio nakon par godina škole i učenja. No uspio sam. Neke osnovne oblike od te plastike dobiti. To je meni bilo ono eureka moment gdje sam vidio da je moguće IOI tu su nastali neki 1 kalupi izrada, neki privjesak u obliku repa od tune. Ja sam se što bi hit, međutim, to nije nikoga baš previše zanimalo i ovo je očito bilo fora jedino meni i ekipi s porporele i Ana i onda sam rekao treba mi neki ozbiljniji proizvod ljetni vezan uz more i to sono pala odluka na na sunčane naočale i ta odluka se pokazala dobra. Jer evo mi smo danas svi nas prepoznaju po tim sunčanim naočalama, iako je to nije jedino što mi radimo, ali to nam je definitivno ono što kažu flagship proizvod i eto to je long story ishod. Govornik 2 Odlična, evo nekoliko još možda ne zna, evo na tragu upravo toga što sam maloprije spomenula Dubrovnika ogrin pa je nirov smart turizam. Koliko vama zapravo znače ovakva nekakva europsko priznanje, ali vi ste već zapravo dosta godina bavite održivošću i promovirate te vrijednosti, pa evo što o vama zapravo znači to priznanje kao stanovniku dug. Pravnik. Govornik 1 Pa me si znala čiji se svaki svaki takav nekakav projekti i pomak mi naravno podržavamo. Mislim da sve ide u tom smjeru održivosti. Ovaj mislim dosta ljudi, ta ideja održivosti i ekologije svega ide na živce, no to se to počelo upotrebljava na sve moguće strane, ali pravi projekti i isplivavaju pomalo i vidimo da da stvorimo je smisla i da nije sve samo taj grin lošim što ga danas zovu da da se brendovi. Ali s time i da samo to želi radi svog marketinga, ono postoji stvarno hrpa dobrih kvalitetnih, održivih projekata koji će biti vodeći brendovi u budućnosti. Mislim, to je trebat će 5 6:10 godina da se to iskristalizira, ali ono nije isto, guramo našu priču u tom smjeru i naravno svako priznanje poput ovoga i iza nas i sagradio vrhunska stvar. Evo, dobili smo i tu nagradu za društvene inovacije Europe u beču. Prošle godine su projekata bez ikakvih očekivanja. Stvarno smo pošli tamo. Na kraju izbije to bio ogromna, ogromna pomoći našoj udruzi u financijskom smislu. U tom trenutku IU marketinškom IU svakom ostalom, jer tako da svako priznanje, naravno lijepa potvrde. Govornik 2 Gradovi poput Dubrovnika imaju još nekakvu dodatnu odgovornost kada je pitanje zaštite okoliša. Govornik 1 Pa sigurno i mi smo tek ono po školi taj problem sa svojim akcijama čišćenja missing gdje god se zavučete, nađete hrpu te plastike koja dolazi uglavnom iz albanije i uz njih. Zemalja, ali mi smo vođa ipak okruženi morem. Ogromna, ogromna je površina ili mora koji okružuje Dubrovnik ii svi ipak od toga živimo i prihvatimo i da nema mora ne bi bilo ničega. Mislim dobra zidine i more ali ne bi ni zidina bilo da nema mora na II definitivno svi ljudi koji prihoduju i koji su dionici bilo kakvih aktivnosti na moru moraju se aktivno uključiti u ovakve programe. Ovaj ok sad mogu to i kroz nas mi imamo dosta tih scary aktivnosti. Znači to je onaj korpus završili responsibility i to je sad termin koji se gura i defin. Jedino primjećujemo da puno više brendova koji nam se javljaju i žele na neki način integrirati, taj je zelen i način razmišljanja, iako već aktivno ne mogu da primijeti. Ne znam. Eto akcijom čišćenja ili nekakvim drugim djelovanjem da mogu kroz nas. Stvarno nešto konkretno napraviti, znači da nije to ajmo donirati sad ne znam nekoj udruzi u africi palače unaprijed što s time i neće mi ono baš možemo izmjeriti njihov učinak. Je li ovaj s tim što su nam ili donirali kupuju naše proizvode i slično? Tako da Dubrovnik je ono super platforma za istestirati ovakvu ideju. Imamo problem plastičnog otpada u moru ii moramo se svi zajedno protiv toga boriti nešto magično nestati. Govornik 2 Ili da ste krenuli iz sad već davne 2015. Pa je li tada uopće postojala svijest o takvim temama? Sigurno ne kao dana. Govornik 1 Te tog sustainability je već tada ona, ali ono danas je to zovu impakt je li kao sve nešto impakt fuhr puno puno više prisutan i konkretan način, no dosad je recimo turizam. Dugo vremena šteti o destinaciji i to jednostavno se tako dogodilo kako bi rekao, ako u neki grad dođe pola milijuna turista, normalno je za njih ostati smeće, otpad i neke. Kako bi reko neki društveni nedostaci će se pojaviti od osiromašivanje, recimo sredine sa stanovnicima, lokalnim stanovnicima koji sele u predgrađa da bi mogli renta onim postoji puno negativnih aspekata turizma. Onda je u zadnjih dvadesetak godina more č taj turizam posto kao zira u ees sirovo ziro ono cilj turizma je bio kao da ne radi nikakav nikakvu štetu ili učinak na neku destinaciju. Sad vidimo sve više i više da. Pa to je možemo reći, krenula te 2, 15 što ste vi rekli, pomalo se to moglo vidit, ali i sad ide u taj da turizam bude ulazi održivosti, ulazi nekakvog impakta, znači da turisti aktivno doprinose destinacije načine da je uništavaju ili da ne naprave nikakvu štetu, već da nešto doprinesu sad, ali je tu Sanja nekog stabla ili čišćenje plaži lijevo recikliranje. Mi sad imamo te vođene ture gdje dođe grupa od 15 turista i prođu cijeli proces nama i napravio neka proizvodi označeni aktivno sudjeluju u tome. Ali definitivno su trendovi, trendovi se mijenjaju i to je sad stvarno. To više nije nešto fiktivno. Znači turizam će kroz 50 godina stvarno biti u funkciji poboljšanja života neke destinacije, baš kao kroz ovakve projekt. Govornik 2 Ljudi reagirali kada ste vi odlučili proizvoditi sunčane naočale od plastičnih čepova. Govornik 1 Pa vas molim ne znam ja mislila dan danas nakon svega što sam radio u životu se pitam zašto radim, odakle sad to ja radim? Mislim, teško je. Teško je onaj objasni kako se neke stvari u životu dogode. Ovaj al eto to se tu mogu reć da se nekako dogodila samo od sebe ali. Trebao se nećemo zaustaviti, no ne možemo se radi od igle do lokomotive. Sve proizvode izgledali bi ko ne znam neki šoping centar. Onaj ja sam uvijek pobornik toga da se treba fokusirati na 1 proizvod pojednostavni priču do maksimuma i probate osvojiti tržište, naći ciljanu publiku baš za zajam proizvode. Mislim, ljudi su preko cvika saznali za maritima, tako da nije čudno njima što radimo cvike, možda nekome ko zna za nas prije čudno. Zar smo to odabrali? Tako je ispalo i sine, ne možemo na sve utjecati. Govornik 2 Koliko vam je bilo teško postići ovu razinu kvalitete i funkcionalnosti koju ste vo sad zapravo imate? Govornik 1 Pa iskreno, to je vrlo mukotrpan proces bilo kakav proizvod za za napraviti. Ne znam da uzmete onu kemijsku olovku napraviti nije jednostavno treba treba ga izmjeriti nacrtat pretvoriti u 3 d sreća imamo danas te 3 d printere pa se može isprintat. Prije nego što radite kaloper kalupi su jako skupi. Znači možete raditi neke prototipe s 3 d printerom i kad ste zadovoljni i da treba napraviti za nj kalupa i onda se kalup radi na cents eu ali ovaj uvijek tu postoji još puno nekakvih revizija. Ne znam skontali smo mi neke nedostatke pa smo morali praviti nove kalupe, što je ono neka te to može odvesti u propast koliko je skupo, ali na to moraš računa. To je taj prisrčen development što kažu? Ali ono učimo se misli i dalje se učimo i dalje. Imamo mi tu isto neke svoje cake. Ono nekad je bolje ne znate ona iza letice u nešto takvo kao amater razmišljaš na drugačiji način, imaš čist, onaj čisto VUMI, razmišljanje, ali onda neka to dovede čak i do boljih stvari, jer ona stvarno razmišljam, autobusni smo oko ničega rekli, evo vec i kesa moraju biti toliki je ili ne zna leće moraju biti toliko debele, toliko zakrivljenom. Mi smo to doslovno pristale, slagali bez prevelikog nepoznavanja kn. Kad smo sve to poslali na neke testove ozbiljne, eliza za ovaj cilj je ispalo perfektno, na što znači je to da mi sestra imali sreće. Govornik 2 Ima li možda nekakva edukacija zato kako zapravo izgleda taj vaš proces i koliko vam je zapravo edukacija u cijelom tom procesu i važna? Sigurno se nešto mijenja i mijenja se i tehnologija, mijenjaju se i trendovi. Govornik 1 Pa mislim, sve ovo što mi radimo nije da baš postoji IU tom nekom obliku tradicionalne proizvodnje. Ne znam, industrija radi na potpuno 2 način. Velika industrija li masu glavi, masovni proizvođač i slično. Tako da sve ovo što mi radimo je novo je ljudima zanimljivo i ovaj to je takozvani s molske irisa i naći reciklaža na maloj razini kako bi rekao, ali sa nekim strojevima koji su ono improvizirani i napravljeni za praktički kućnu upotrebu a ne za inače su one strojevi u proizvodnji plastike ogromni analizi internet. Ona je tako da je ljudima jako zanimljivo i dosta to komuniciramo na našim društvenim mrežama. Objašnjava mi kako smo napravili koji stroj, zašto, kako smo ubrzali s ovim s onim mislim sve to milijun pokušaja promašaja i uspjeha i svega, ali ono prečkice sve što mi danas koristimo u procesu smo sami napravili ovaj i to je ljudima zanimljivo, pogotovo kad dođu na radionice mnom. Ne znam, djeca dođu poprilično nezainteresirana da kad idu vide te šarene čepove kako ta plastika se topi zagrijava briga. Kako to 1 od sad od čepa je došlo da doñe znanci kano stvorimo taj uau efektiv vidim vidim da je taj edukacija strašno bitna, promijeni njihov način razmišljanja, plus nama je to neki tajin direktnim marketingom i mama stvarno pobjeda koji su postali viralni baš na neku temu na koju ne bi rekao ni kad bi interesiralo jer. Govornik 2 Je vjerojatno niste krenuli s tom brojkom. Govornik 1 Bayern sa nas je 11 tako da ona to je to je 1 ful entuzijastična ekipa. Dio ljudi je zaposlen dio volontira. Nu stvarno smo svi radiš ti tu javno neka neka nenormalna energija koja sve to pokreće. Ovo je tu. Niko nije izabrano zbog svog priznanja ili diplome ili ne znam ni ja čega. To su uglavnom ljudi koji su bili tu igrom slučaja ili na radionicama i ostali zauvijek tu kako bi rekao jednostavno našli svoju ulogu i nekako se stvarno naj. Znaš, ne znam kako bi to drugačije rekao, ali mi smo baš 1 ekipa, niko tu nema filing ni da mora ni da radi. Nemamo radno vrijeme ubiti, morali smo uvesti radno vrijeme. Ljudi su ostajali predugo na na poslu da sam morao reći da je do 5 radno vrijeme, samo da da niko ne ostaje predugo nemamo, ne znam ni bolovanja ni godišnje možeš doć, ne moraš doći, totalna si slobodan i taj modele funkcionirao, no nije stvarno. No bilo koje s nama radi zna da nikad ne kasnim s bilo kakvom isporukom ni sve ispoštujemo 1 kroz 1 izgleda koje danas isto u timu biti sve sve funkcionira besprijekorno. Govornik 2 I hbl i to u vašem postojanju, da tako kažem, maloprije ste spomenuli tu nagradu iz beča. Pa je li to bio taj prijelomni trenutak ili? Govornik 1 Blyth ne završe kako biste izrazili bilo ko ko je bio tamo u autu, pa to vam može potvrditi da svaki dan je jako, jako zabavan i eto bogatom tim druženjem, ekipom i energijom. Ona je baš vidimo da je da stvaramo nešto vrijedno i novo i vjerujem u to, ali da taj događaj stvarno bio za snimali filmove vraća sata smo doslovno bili leta iz čilipa do beča i nazad. Da je ovo film je bio da je to trajalo 7 dana. Mislim što smo sve proživjeli, neke stvari uopće ne mogu ni ispričana na potke stvorili da to je to je dosad bila najluđa avantura komora ono što istaknuti. Govornik 2 Odlično i sami ste upravo spomenuli da djelujete u tu pa pokažete, a tu je već poznat i kao kreativni inovacijski haber grada. Dio je europskog bauhausa, pa koliko su vam zapravo važniji takve prostorije od strane grada da potiču ovakve inicijative? Govornik 1 Stvarno jako jako interesantan oko cijelog tog bauhausa. Misija jedva čekan da to oživi u punom smislu nekom riječi, jer jedino ljudi mogu oživiti takva mjesta. To mjesto već ima infrastrukturna, nekako odiše kreativan industrije. On može, može komunicira samo po sebi da Dubrovnik ne mora biti mjesto samo turizma el naći baš je prirodno stanište za neke lude ideje i neobične ljude na ljude van kalupa l. Pa dobro i tamo. Govornik 2 Ima i nekoliko udruga i djeluju. Govornik 1 Jeku pada po malo, pomalo se to sve raspetljava. Eto ja se nadam sad i dolaskom zajednice tehničke kulture evo nove knjižnice ne znam ja bi volio tu vidit još puno projekata, ne znam, nisam baš detaljno upućen u strategiju grada, jednostavno ne stignem pratit Italiji. Mislim da tu može smjestit jako puno ljudi, iako puno ideja i mislim da će pravi potencijal. Sredite kad kad se između tih ideja počnu stvara nove ideje. Al kad svi ti ljudi budu na 1. Mjestu, ne svi mi imamo takvih primjera po cijelom svijetu i veliko Zagrebu ne znam, postoji taj zicer. Koji je baš isto na velesajmu 1. Mjesto gdje ne znam koliko stotinjak firmi može jako jeftino iznajmiti prostor i onda te firme kad međusobno počnu surađivati sve nastanu ogromni projekti i ogromne ideje nove. Tako da evo, nadam se da će se to sve u tom nekom smjeru odvijati. Idealni tub za mene bi bio mjesto okupljanja mladih i novih ideja. Da ti. Govornik 2 Prostori damo vama su bila sam vidjela sam odlični iako ste lijepo to sve u redu. Govornik 1 Se da to liči na nešto, a na tup je dobro izgrađenu to je stara gradnja. Ona je nekakvo čvrsto i sigurno, iako smo došli u potpuno. Mislim raspadnute prostore u kojima je trebalo raditi sve iz 0. A ona je aldo bih malo po malo moraš, moraš nešto uložiti da bi se da bi se vratilo. Zadržali smo taj industrijski dizajn koliko god smo mogli neke osnovne stvari smo nasred ili. Ne znam vodu, struju. Bodove ali dosta toga je ostalo u tom nekom industrijskom điru i jeste li uspjeli? Govornik 2 Dogovoriti možda neku suradnju sa zajednicom tehničke kulture. Govornik 1 I ja radim od nastanka ove naše dubrovačke zajednice. Mislim, to mu je bio meni i asistent na fakultetu, ona i moj mentor na mom diplomskom. Tako je da sa zajednicom smo uvijek u raznoraznim kombinacijama i imamo i te serije radionica, ovaj s njima i sa centrom za mlade koji je sad isto jako bitan. Po meni čimbenik cijelog novog tupa a? I tako da uvijek su uvijek su neke kolaboracija u samo nas troje što smo tu žarko, tomo i ja i maltene svaki projekt uvijek razmislim što bi mogli s njima ili oni s nama i to uvijek uradi načinom pozitivnim si. To je jedini način da se velike stvari događaju u gradu. Govornik 2 Evo koju bi poruku poslali građanima koji žele doprinijeti održivijem Dubrovniku. Kako krenuti, na primjer, možda netko nije siguran kako krenuti? Govornik 1 Ja uvijek krećem od sebe, meni je to bio prirodni nagon, treba se samo put i ono malo malo iza čiste neke komfor zone. Neću reći ne razmišljati samo o parama i zaradi, jer nažalost moramo. Je li o tome nekad samo razmišljati, ali svaki svaki biznis u gradu, bez obzira je li restoran ili imate neki brod za skipera nje ili hotel ili bilo što, svi mogu na neki način doprinijeti. Postoje različiti alati i način da se to napravi. Ono samo krenite, mislim, to je to se uvijek vrati višestruko. Govornik 2 Ulogu pojedinca u ostvarivanju ovih ciljeva koji su važni na kraju krajeva i Europi. Evo europskoj komisiji koja je i proglasila Dubrovnika jer im partnerov smrt turizam. Govornik 1 Pa u misli svako može misliš kao pojedinac ono građanin grada ovaj pa misvak se može na neki način od recimo mi u Dubrovniku nismo baš navikli volontirati, a volontiranje je super stvar. Ono samo treba prometovanja i sin. Nama u gradu je nešto karalić besplatno ili neprofitnog, potpuno nenormalna. Načelno ljudi misle da si ne znam doslovno besposlen život, pa što radiš, ali ovaj super je volontirati bilo gdje, bilo kako ona i to otvori milijun nekih novih poznanstva, prijateljstva, pa čak i poslovnih prilika svega i svačega, a mislim da bi svaki trebao malo dat. Nazad tako. Govornik 2 Su neki vaši daljnji planovi od maritimo ris akni imate li neku strategiju do 2:30 e? Govornik 1 God HNL nung. Evo pokušat ćemo, pokušat ćemo tu priču sad razviti van Dubrovnika. Za početak. Prema ostatku hrvatske, pa onda i cijeloga svijeta. Baš sada aktivno radimo na tome da super je. Mislim sve ovo što mi radimo, ali ono na kraju svakog mjeseca mislim pokrivam svoje troškove, ali nemamo recimo sad neku veliku dobit. To jest prihoda bi da bi mogli radi veće stvari, ali tako da ovaj mora morala se da nebi da ne bi propali. I ova godina je nekak usmjerena prema tome je. Govornik 2 Odličan poligon za ovakve ideje. Najbolji. Govornik 1 Najbolji. Pogotovo mislim tu dolaze raznorazne zvijezde. Imamo 4 milijuna turista ovdje za bilo kakav proizvod. Novi testirati je genijalna tržišta. Svi domaći ljudi dolaze, nisi ne treba dati previše JNA i čada da bi testirao svoj proizvod, tako da. IU tom nekom pogledu da Dubrovnik ima neki svoj ozbiljan inkubator ili akcelerator. Kako god ona čovjek bio trakt Ivan, svi žele doći u Dubrovnik. Sami znamo što raditi na svom novom projektu i odmah ga prodavati. Mislim, to je ono san svakog starta, pa jel tako? Govornik 2 Još neke ideje mimo sunčanih naočala moglo. Govornik 1 Bi sa bertonne 2:00 ona ima mp uvijek previše ideja ali nema vremena za sve ovo. A možda nemamo ni vremena sad da pričamo o svemu i svačemu, ali i mi smo poprilično transparentni oko svega što radimo. Tako je dao i volimo pričati kako se nešto radi i stavit besplatno sve i nacrte i objašnjenja i motivira druge da rade isto što i mi naravno. Tako da je onaj možda najbolje reći ljudima da nas prate, pače pače, vidi ce ovaj što slijedi odlično. Govornik 2 Ja vam na tom putu, želim vam puno sreće i puno uspjeha, ali hvala i vama na slušanju i naravno slušamo se u sljedećoj epizodi dukata. Lijep pozdrav.